Talk-show Krešimira Mišaka: “Transhumanizam”
Razvojem modernih tehnologija u genetici, robotici i računalstvu, otvaraju se brojne mogućnosti unapređenja fizičkih i mentalnih sposobnosti ljudske vrste. Naravno, mogućnost da se nešto učini ne podrazumijeva samo po sebi i moralnu dužnost ili moralnu permisivnost da se to učini. Koje su tehnologije unapređenja ljudske vrste već danas dostupne, a koje će biti dostupne u bliskoj budućnosti? Koje su opasnosti, a koje potencijalne koristi od transhumanističkog projekta, te kako trebamo pravedno distribuirati njegove terete i dobitke?
Gosti: dr. sc. Igor Čatić i dr.sc. Elvio Baccarini
Razvojem modernih tehnologija u genetici, robotici i računalstvu, otvaraju se brojne mogućnosti unapređenja fizičkih i mentalnih sposobnosti ljudske vrste. Naravno, mogućnost da se nešto učini ne podrazumijeva samo po sebi i moralnu dužnost ili moralnu permisivnost da se to učini. Koje su tehnologije unapređenja ljudske vrste već danas dostupne, a koje će biti dostupne u bliskoj budućnosti? Koje su opasnosti, a koje potencijalne koristi od transhumanističkog projekta, te kako trebamo pravedno distribuirati njegove terete i dobitke? To su samo su neka od pitanja na koja ćemo pokušati odgovoriti u ovom talk-showu.
Krešimir Mišak je novinar znanosti, rock glazbenik i pisac znanstvene fantastike. Poznat je kao voditelj kultne, ali pomalo i kontroverzne emisije „Na rubu znanosti“ koja se emitirala na HRT-u, a osim toga piše i za razne novine. Od 1999. godine piše znanstvenu fantastiku. Izdao je već nekoliko knjiga kao što su „Sve piše u novinama (…a ponešto i ne)“, “Putovati kroz vrijeme? Zašto ne!“, „Sretan vam kraj svijeta (…kakvog ste poznavali)“ itd. Dobitnik je i dvije nagrade SFERA za najbolju SF priču.
Prof. emer. Igor Čatić umirovljen i je profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje. Osim na svom užem području, objavljuje izvorne i stručne radove na područjima jezika, filozofije i bioetike. Veliku pozornost poklanja medijskoj popularizaciji svojih stavova. Vrstan je organizator i sudjelovao je u osnivanju Društva za plastiku i gumu i Kluba hrvatskih humboldtovaca. Najnovija mu je dužnost voditelja Znanstveno- istraživačkog odbora za bioetiku, tehniku i transhumanizam u okviru Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku.
Prof. Elvio Baccarini je redoviti profesor i pročelnik Odsjeka za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci. Glavno područje njegova istraživanja su politička filozofija i etika, a uz akademske obavlja i niz drugih dužnosti, primjerice kao član Vijeća za GMO pri Ministarstvu zdravlja Republike Hrvatske. Autor je većeg broj knjiga, od kojih je najnovija “U boljem svijetu: Javni um i biotehnologije”, u kojoj obrađuje moralnu i političku opravdanost kloniranja te genetskog i moralnog unapređenja ljudi.